Skupštinska većina, koja je godinama kritikuje rad Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) i njegovog rukovodioca Milivoja Katnića, predložila je parlamentu odluku o ukidanju tog pravosudnog organa i uspostavljanja novog, za koji su pripremili predlog zakona o tužilaštvu za organizovani kriminal i korupciju. O predlogu će se parlament izjasniti na vanrednom zasjedanju 18. februara, a donošenjem ovog zakona, kako nam je pojašnjeno, automatski prestaje da važi Zakon o Specijalnom državnom tužilaštvu, čime Katnić i svi tužioci prelaze u status neraspoređenih i u roku od šest mjeseci biće rapsoređeni na nove dužnosti.

– To je najveća novina, a druga je oko Tužilačkog savjeta, gdje se uspostavlja ravnoteža između uglednih pravnika koji se biraju u Skupštini i onih iz tužilačke konferencije. To su novosti. O imenima nismo raspravljali, jer je zasad najvažnije da se smijene Katnić i ekipa i da se stvari u Crnoj Gori počnu mijenjati nabolje – kazao je izvor „Dana“.

Za promjene u tužilaštvu potrebna je podrška 41 poslanika.

Predlogom zakona o tužilaštvu za organizovani kriminal i korupciju, u koji je „Dan“ imao uvid, propisano je da će to tužilaštva predmete koji su bili u nadležnosti SDT-a preuzeti u roku od 30 dana od dana izbora rukovodioca, a odluku o broju državnih tužilaca u tužilaštvu za organizovani kriminal i korupciju donijeće Tužilački savjet u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.

– Dosadašnje Specijalno državno tužilaštvo, ustanovljeno 2015. godine, nije ispunilo očekivanja u borbi protiv korupcije i ima veoma ograničene domete. U relevantnim međunarodnim dokumentima, od kojih je jedan i izvještaj o napretku Evropske komisije, konstatovano je da je tužilaštvo osjetljivo na političko uplitanje. Specijalno državno tužilaštvo je svoje najveće domete ostvarilo u progonu političkih neistomišljenika i protivnika bivšeg režima, dok su izostali očekivani rezultati u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala – navodi se u obrazloženju predloga ovog zakona.

Kako je propisano, za rukovodioca tužilaštva za organizovani kriminal i korupciju može biti birano lice

koje je završilo pravni fakultet, položilo pravosudni ispit i ima najmanje 12 godina radnog iskustva kao državni tužilac, sudija ili advokat, dok za državnog tužioca u tom tužilaštvu može biti birano lice koje je završilo pravni fakultet; položilo pravosudni ispit i ima najmanje deset godina radnog iskustva kao državni tužilac, sudija ili advokat.

– Tužilački savjet bira rukovodioca tužilaštva i državne tužioce u tužilaštvu za organizovani kriminal i korupciju na osnovu javnog oglasa. Rukovodilac tužilaštva za organizovani kriminal i korupciju bira se na vrijeme od pet godina. Državni tužilac u tužilaštvu za organizovani kriminal i korupciju bira se na stalnu funkciju ako je radio najmanje četiri godine kao državni tužilac ili sudija. Državni tužilac u tužilaštvu za organizovani kriminal i korupciju koji nije radio kao državni tužilac, odnosno sudija, najmanje četiri godine, bira se na vrijeme od četiri godine – navodi se u predlogu zakona.

Iz Demokratskog fronta su ranije istakli da je neophodan set zakona iz oblasti pravosuđa kako bi se razriješila ozbiljna kriza u pravosuđu i eliminisali kadrovi povezani sa političkim podzemljem i krimnalnim strukturama.

Kako je prenijela TV Vijesti, u vladajućoj koaliciji je razmatrana i izmjena strukture Tužilačkog savjeta. Tužilački savjet trenutno ima 11 članova, od čega šestoro tužilaca, četiri ugledna pravnika i predstavnika Ministarstva pravde. Prema novom rješenju taj odnos bi bio sljedeći: pet pozcija bilo bi rezervisano za tužioce, pet bi delegirao parlament, a jedno mjesto bi pripalo Ministarstvu pravde. I za izbor novog Tužilačkog savjeta dovoljna je prosta većina. Zato bi glavnog tužioca, ovog puta na čelu tužilaštva za borbu protiv organizovanog kriminala, birao Tužilački savjet, na osnovu prethodno raspisanog konkursa.
Na vanrednom zasjedanju 18. februara naći će se i predlog odluka o dječijem dodatku, kojim je predviđena naknada od 30 eura do šeste godine, te povećanje minimalne zarade sa 222 na 250 erua, kao i staračke naknade sa 50 odsto na 70 od sto minimalne penzije.
S.R.–M.V.

---

Kazne od 2.000 do 20.000 eura
Novim zakonom predviđene su i novčane kazne.
– Zakonom je predviđeno da će se novčanom kaznom od 2.000 do 20.000 eura kazniti pravno lice ako na zahtjev tužioca u tužilaštvu za organizovani kriminal i korupciju ne dostavi tražene podatke o bankovnim računima i stanju na računu u određenom roku i ako ne izvrši rješenje sudije za istragu. Za navedeni prekršaj kazniće se i odgovorno lice u pravnom licu i fizičko lice novčanom kaznom od 500 do 2.000 eura– predviđeno je u predlogu zakona.
Predviđeno je i postojanje policijskog odjeljenja, a može biti obrazovan i poseban istražni tim.
U Crnoj Gori djeluje vršilac dužnosti vrhovnog državnog tužioca i njega postavlja Tužilački savjet, koji se može promijeniti izmjenom zakona, za šta je potrebna prosta većina od 41 poslanika jer to Ustav sasvim direktno propisuje. Novi Tužilački savjet može izabrati novog v.d. vrhovnog državnog tužioca.
Po Ustavu, za izbor vrhovnog tužioca u punom mandatu potrebna je dvotrećinska većina u parlamentu.